Home » Featured, Headline, Općenito, Vodić

Martinje

16 November 2009 No Comment

U katoličkom kalendaru 11. studenoga svetkuje se blagdan sv. Martina, a u Hrvatskoj, pogotovo u njezinom sjeverozapadnom dijelu svetkovina Martinje slavi se kao blagdan vina, odnosno dozrijevanje mošta. Prigoda je to za mnoge svečanosti na kojima vinogradari i njihovi prijatelji zahvaljuju sv. Martinu na dobrom urodu i mladome vinu. A tko je sv. Martin i zašto ga se povezuje s običajima “kršetnja mošta”? Sam lik sveca Martina, kojega se kroz stoljeća na slikama prikazuje kao asketu, sasvim je u suprotnosti s veselom pučkom proslavom mladoga vina.

Martinjske svetkovine potječu iz pretkršćanskih vremena i označavaju razdoblje kada se dovršavaju poslovi izvan kuće, odnosno na polju i počinju pripreme za zimu. U vinorodnim krajevima tada se praznuje završetak svih vinogradarskih aktivnosti, a stjecaj je okolnosti što upravo o Martinju mošt završava s alkoholnim vrenjem i postaje mlado vino. Također se pretpostavlja da se blagdan sv. Martina vezuje uz tu proslavu jer je svetkovina Martinja zadnja u nizu svetkovina kroz čitavu godinu, a koje se povezuju s radovima u vinogradima. Naime, uz poslove u vinogradima vezuju se i štuju četiri sveca – sv. Juraj (u travnju) kada se prvi put okopavaju vinogradi, zatim sv. Ivan (u lipnju) kada se na trsovima zameće grožđe, pa sv. Mihovil (u rujnu) kada se grožđe bere i priprema mošt i na koncu sv. Martin kada taj mošt dozrijeva i postaje mlado vino.

A povijest kaže da je sv. Martin rođen u Panoniji u IV. stoljeću za vrijeme cara Konstantina Velikoga. Još kao dijete obratio se na kršćanstvo i od kuće odbjegao u samostan. Otac mu je bio vojnički tribun i na njegov je zahtjev Martin stupio u carsko konjaništvo i ostao u službi u tadašnjoj Francuskoj.

Priča kaže da je jednog zimskog dana u Amiensu Martin naišavši na promrzlog prosjaka, odjevenoga u prnje i prozebla od studeni, skinuo svoj plašt, rasjekao ga na pola i polovicu dao siromahu. Te mu se noći u snu ukazao Isus i rekao – “ono što si učinio siromahu, meni si učinio”. Martin je tada napustio vojsku i posvetio se redovništvu. U 4. stoljeću pokrštavao je po Panoniji, Dalmaciji, Italiji i Galiji, a 372. postao je biskupom Toursa. Prvi je službeno proglašeni svetac koji nije umro mučeničkom smrću.

Kult svetog Martina u srednjem se vijeku proširio iz Francuske u srednju Europu i stigao u Hrvatsku, gdje su mnoge crkve po njemu dobile ime.

Martinje će se posebno “radno i veselo” proslaviti u Zagrebačkoj županiji, gdje se tradicijom i bogatstvom programa ističe Dugo Selo, čiji je sveti Martin zaštitnik, zatim Samobor u kojem će se istodobno održati i kestenijada,

Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica u kojoj će se istodobno održati i tradicionalni gastronomski festival 8. Gastro Turopolja i 10. Izložba Dani jabuka i Jastrebarskogdje se blagdan sv. Martina osim na središnjem gradskom trgu uz bogat program, slavi i na većini obiteljskih gospodarstava Plešivičke vinske ceste. U Koprivničko-križevačkoj županiji mošt će se krstiti u Križevcima i Kalniku, a u Međimurskoj na Vinskoj cesti Štrigova. Mlado vino krstit će se i u brojnim drugim mjestima i gradovima sjeverozapadne Hrvatske, a da tu tradiciju poštuju i u drugim krajevima Hrvatske dokazat će Istrijani u Taru, Vrsaru, Momjanu i Sv. Martinu!

Ostavite odgovor!

You must be logged in to post a comment.