Home » Featured, Headline, Općenito, Vodić

Liburnija – Putovima Frankopana

16 November 2009 No Comment

Liburnija je kraj bogate povijesti koji je Hrvatskoj darovao prvo pismo, zakonik i tiskare, a dio te povijesti je i priča o Frankopanima, plemićkoj obitelji koja je tijekom višestoljetne vladavine ostavila dubok trag u povijesti cijele Hrvatske. Tragovi njihovog vladanja vidljivi su i danas u ostacima njihovih utvrda, dvoraca, kula i ostalih građevina iz kojih su vladali. Deset od ukupno 19 kaštela i dvoraca obnovljeno je i uređeno u okviru projekta “Putovima Frankopana” te ponuđeno turistima koji se žele upoznati s prošlošću, ali i uživati u prekrasnim krajolicima obale i zaleđa hrvatskog primorja.

Svrha je projekta sačuvati bogatu kulturnu baštinu te je pokazati Hrvatskoj i inozemstvu. Riječ je o najkompleksnijem projektu očuvanja kulturne baštine, koji je Primorskogoranska županija pokrenula 2005. godine.

Dobro očuvan spomenik na tom putu i svjedok prošlosti je Grad Grobnik i prekrasan kaštel sazidan u obliku trokuta, opasana zidom, učvršćen kulama i polukulama te dodatno ojačan još jednim pojasom bedema. Grad Grobnik od desetog je stoljeća u sastavu hrvatske države, a u vlasništvu Frankopana su od 1225. godine, a 1671. dogovorom prelazi u posjed njihovih rođaka Zrinskih, no nakon što su iste godine u Bečkom Novom Mestu pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan kaštel je opljačkan.

Za one koji žele slijediti kartu “Putovima Frankopana” sljedeće odredište je Kaštel u Bakru, smješten na povišenom platou na sjeverozapadnom kraju naselja, na temeljima prethistorijske i rimske fortifikacije. Današnji izgled kaštel je dobio u 18. stoljeću nakon obnove zbog dva potresa.

Kaštel Hreljin sagrađen je, pak, na iznimno povoljnoj strateškoj točki koja je dominirala nad komunikacijama koje povezuju unutrašnjost Hrvatske preko Gorskoga kotara s morem i Bakarcem. Prekrasan pogled s lokacije na kojoj se nalazi jasno daje do znanja zašto je u doba provable Osmanlija prema Istri i Sloveniji bio značajna prepreka turskim hordama. Zidine kaštela, koji je napušten 1790. godine, slabo su očuvane.

Kraljevica turistima željnima povijesnih građevina nudi dvorac Frankopan u Novoj Kraljevici te Stari grad Zrinskih, kompleks zgrada Donjeg i Gornjeg kaštela. Dvorac Frankopan jedan je od najatraktivnijih objekata obuhvaćenih projektom. Smješten na brežuljku, na rtu iznad mora, dominira okolinom i ulazom u zaljev i kraljevičku luku. Dvorac je Petar Zrinski počeo graditi polovinom 17. stoljeća kao dvor za svoju obitelj, odnosno svoje supruge Katarine Frankopan, čija je obitelj nekada bila vlasnik tog područja pa se stoga dvorac danas i naziva Frankopanski. Sve do pogubljenja Zrinskog i Frankopana imao je status rezidencije, a u kasnijim razdobljima služio je kao bolnica, vojarna i samostan. Građen je kao kasnorenesansna utvrda s mnoštvom baroknih detalja.

Stari grad u Driveniku impresivna je utvrda izgrađena još u srednjem vijeku radi obrane i kontrole prometnog pravca kroz Vindol. Utvrda je četverokutne osnove s ugaonim kružnim kulama, jednom polukulom te romaničkom branič-kulom koja je najstariji dio utvrde. Svoj konačni izgled ovaj kaštel dobiva u 15. stoljeću, a polovinom 18. stoljeća stanovnici koji žive uz njega spuštaju se u dolinu i uz tada izgrađenu cestu Bakar – Novi Vinodolski osnivaju današnje naselje.

Nedaleko Drivenika su i Grižane gdje se mogu naći ruševni ostatci gradine smještene iznad samog naselja Grižane, na kamenoj litici ispod stijena. Danas je od tog kaštela, podignutog u srednjem vijeku za potrebe obrane prometnog pravca, ostalo vrlo malo – tek dio zidova s ostacima tri kružne kule.

U znatno je boljem stanju Frankopanska kula u Bribiru, jedini ostatak nekadašnjeg kaštela tog gradića. Izvorno se kaštel sastojao od dvostrukih zidova, uskog dvorišta, stambene i upravne zgrade te dviju kula. No, krajem 19. stoljeća kaštel je porušen s ciljem da se na njegovom mjestu izgradi školska i općinska zgrada pa je danas sačuvana samo kvadratna kula i dio zidina na sjevernome i zapadnom dijelu nekadašnjeg Kaštela.

Priča o deset frankopanskih utvrda završava se u Novom Vinodolskom i Ledenicama gdje se ponad mora i Vinodolske doline nalaze ostaci nekadašnje utvrde. Do ostataka utvrde, od kojih je ponajbolje sačuvana romaničko-gotička crkva sv. Stjepana Prvomučenika, dolazi se uskom planinarskom stazom kojom je moguće obići sve zidine, kao i unutrašnjost utvrde.

U Novom, u samom središtu starog grada, izdvaja se kula Kvadrac, dio nekada moćne utvrde oko koje se formirao Novi Vinodolski. Danas je od izvorne arhitekture sačuvana samo kula Kvadrac koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća doživjela brojne preinake. Nekadašnji novovinodolski kaštel bio je jedno od najsnažnijih i najdugovječnijih uporišta Frankopana, a u njemu je 1288. godine sastavljen i usvojen Vinodolski zakon, najznačajniji hrvatskim jezikom i glagoljicom pisani pravni tekst o srednjovjekovnom životu na vinodolskom posjedu Frankopan. Sadržaj zakona jedan je od najboljih i najnaprednijih takvih pravnih akata u feudalnoj Europi, a posebno je zanimljiva zaštićenost kmetova i žena.

Ostavite odgovor!

You must be logged in to post a comment.