Projekt potpore razvoja i obnove turističke flote započeo je prije pet godina tijekom kojih je država s gotovo 12 milijuna kuna sudjelovala u izgradnji 33 te obnovi i rekonstrukciji 16 brodova. Cilj projekta je poboljšanje sigurnosti plovidbe na moru, zaštita okoliša Jadrana te razvoj turizma i malog poduzetništva na obali i otocima.
Hrvatska turistička flota ima 405 registriranih brodova, u vlasništvu 336 privatnih brodara – malih poduzetnika, koji mogu primiti oko 5000 putnika.
]]>Hrvatska se zbog osobitih prirodnih vrijednosti područja rijeke Drave opredijelila za provođenje aktivne zaštite na tom području uspostavom Regionalnog parka Mura-Drava, koji bi obuhvatio područje tog ekosustava na hrvatskom teritoriju. Pored toga područje je uvršteno i u Nacionalnu ekološku mrežu, kao potencijalno područje mreže ekološki značajnih područja Europske unije – NATURA 2000. Nadovezujući na to i prekograničnu suradnju s Mađarskom na uspostavi Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav obuhvatilo bi se cjelovito područje ekosustava rijeka među dvjema državama, što je od iznimnog značaja za zaštitu prirode. Predstavljamo Photo: Sergio Gobbo Hrvatsko-mađarska izjava o uspostavi prekograničnog rezervata mogla bi postati temelj za međunarodni rezervat biosfere kojem bi se pridružile i Austrija, Slovenija i Srbija. To bi stvorilo prvi takav rezervat koji bi dijelilo pet europskih država, čime bi se stvorilo najveće zaštićeno riječno područje u Europi. Zato su predstavnici hrvatskih i stranih nevladinih eko-udruga pozvali Austriju, Sloveniju i Srbiju da se priključe ideji predloženog rezervata biosfere i s Hrvatskom i Mađarskom dovrše proces zaštite tog zelenog pojasa u srcu Europe.
]]>Cijeli projekt trebao bi se odvijati na desnoj obali Drave na granici s Mađarskom, Donjem Miholjcu, te naseljima Sveti Đurađ, Podgajci Podravski, Rakitovica i Miholjački Poreč. Za turiste je u sklopu programa predviđena pustolovnoturistička vožnja Dravom, izviđački vikend i logorovanje. Na obiteljskim gospodarstvima čeka ih degustacija kupinovog vina, obilazak plantaže lješnjaka, degustaciju kozjeg sira … Od kulturno-sakralne i prirodne baštine moći će posjetiti dvorce Prandau-Mailath, spomenik Franje Josipa I., šest crkava, zaštićeni perivoj i drugo.
]]>Svrha je projekta sačuvati bogatu kulturnu baštinu te je pokazati Hrvatskoj i inozemstvu. Riječ je o najkompleksnijem projektu očuvanja kulturne baštine, koji je Primorskogoranska županija pokrenula 2005. godine.
Dobro očuvan spomenik na tom putu i svjedok prošlosti je Grad Grobnik i prekrasan kaštel sazidan u obliku trokuta, opasana zidom, učvršćen kulama i polukulama te dodatno ojačan još jednim pojasom bedema. Grad Grobnik od desetog je stoljeća u sastavu hrvatske države, a u vlasništvu Frankopana su od 1225. godine, a 1671. dogovorom prelazi u posjed njihovih rođaka Zrinskih, no nakon što su iste godine u Bečkom Novom Mestu pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan kaštel je opljačkan.
Za one koji žele slijediti kartu “Putovima Frankopana” sljedeće odredište je Kaštel u Bakru, smješten na povišenom platou na sjeverozapadnom kraju naselja, na temeljima prethistorijske i rimske fortifikacije. Današnji izgled kaštel je dobio u 18. stoljeću nakon obnove zbog dva potresa.
Kaštel Hreljin sagrađen je, pak, na iznimno povoljnoj strateškoj točki koja je dominirala nad komunikacijama koje povezuju unutrašnjost Hrvatske preko Gorskoga kotara s morem i Bakarcem. Prekrasan pogled s lokacije na kojoj se nalazi jasno daje do znanja zašto je u doba provable Osmanlija prema Istri i Sloveniji bio značajna prepreka turskim hordama. Zidine kaštela, koji je napušten 1790. godine, slabo su očuvane.
Kraljevica turistima željnima povijesnih građevina nudi dvorac Frankopan u Novoj Kraljevici te Stari grad Zrinskih, kompleks zgrada Donjeg i Gornjeg kaštela. Dvorac Frankopan jedan je od najatraktivnijih objekata obuhvaćenih projektom. Smješten na brežuljku, na rtu iznad mora, dominira okolinom i ulazom u zaljev i kraljevičku luku. Dvorac je Petar Zrinski počeo graditi polovinom 17. stoljeća kao dvor za svoju obitelj, odnosno svoje supruge Katarine Frankopan, čija je obitelj nekada bila vlasnik tog područja pa se stoga dvorac danas i naziva Frankopanski. Sve do pogubljenja Zrinskog i Frankopana imao je status rezidencije, a u kasnijim razdobljima služio je kao bolnica, vojarna i samostan. Građen je kao kasnorenesansna utvrda s mnoštvom baroknih detalja.
Stari grad u Driveniku impresivna je utvrda izgrađena još u srednjem vijeku radi obrane i kontrole prometnog pravca kroz Vindol. Utvrda je četverokutne osnove s ugaonim kružnim kulama, jednom polukulom te romaničkom branič-kulom koja je najstariji dio utvrde. Svoj konačni izgled ovaj kaštel dobiva u 15. stoljeću, a polovinom 18. stoljeća stanovnici koji žive uz njega spuštaju se u dolinu i uz tada izgrađenu cestu Bakar – Novi Vinodolski osnivaju današnje naselje.
Nedaleko Drivenika su i Grižane gdje se mogu naći ruševni ostatci gradine smještene iznad samog naselja Grižane, na kamenoj litici ispod stijena. Danas je od tog kaštela, podignutog u srednjem vijeku za potrebe obrane prometnog pravca, ostalo vrlo malo – tek dio zidova s ostacima tri kružne kule.
U znatno je boljem stanju Frankopanska kula u Bribiru, jedini ostatak nekadašnjeg kaštela tog gradića. Izvorno se kaštel sastojao od dvostrukih zidova, uskog dvorišta, stambene i upravne zgrade te dviju kula. No, krajem 19. stoljeća kaštel je porušen s ciljem da se na njegovom mjestu izgradi školska i općinska zgrada pa je danas sačuvana samo kvadratna kula i dio zidina na sjevernome i zapadnom dijelu nekadašnjeg Kaštela.
Priča o deset frankopanskih utvrda završava se u Novom Vinodolskom i Ledenicama gdje se ponad mora i Vinodolske doline nalaze ostaci nekadašnje utvrde. Do ostataka utvrde, od kojih je ponajbolje sačuvana romaničko-gotička crkva sv. Stjepana Prvomučenika, dolazi se uskom planinarskom stazom kojom je moguće obići sve zidine, kao i unutrašnjost utvrde.
U Novom, u samom središtu starog grada, izdvaja se kula Kvadrac, dio nekada moćne utvrde oko koje se formirao Novi Vinodolski. Danas je od izvorne arhitekture sačuvana samo kula Kvadrac koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća doživjela brojne preinake. Nekadašnji novovinodolski kaštel bio je jedno od najsnažnijih i najdugovječnijih uporišta Frankopana, a u njemu je 1288. godine sastavljen i usvojen Vinodolski zakon, najznačajniji hrvatskim jezikom i glagoljicom pisani pravni tekst o srednjovjekovnom životu na vinodolskom posjedu Frankopan. Sadržaj zakona jedan je od najboljih i najnaprednijih takvih pravnih akata u feudalnoj Europi, a posebno je zanimljiva zaštićenost kmetova i žena.
]]>Vinska cesta proteže se dugom trasom vinorodnih predjela sa uređenim vinogradarskim klijetima, u kojima se mogu kušati vina i saznati sve o njihovom njegovanju. Cesta je duga gotovo 12 kilmetara, a njena je posebnost što kreće gotovo iz samog središta grada, vodi kroz daruvarske vinograde te kroz šume ide dalje prema Petrovom vrhu, na visini od 615 metara, gdje je kraj vinske ceste. Na vrhu se nalazi planinarski dom i uređeno skijalište sa vučnicom.
]]>Martinjske svetkovine potječu iz pretkršćanskih vremena i označavaju razdoblje kada se dovršavaju poslovi izvan kuće, odnosno na polju i počinju pripreme za zimu. U vinorodnim krajevima tada se praznuje završetak svih vinogradarskih aktivnosti, a stjecaj je okolnosti što upravo o Martinju mošt završava s alkoholnim vrenjem i postaje mlado vino. Također se pretpostavlja da se blagdan sv. Martina vezuje uz tu proslavu jer je svetkovina Martinja zadnja u nizu svetkovina kroz čitavu godinu, a koje se povezuju s radovima u vinogradima. Naime, uz poslove u vinogradima vezuju se i štuju četiri sveca – sv. Juraj (u travnju) kada se prvi put okopavaju vinogradi, zatim sv. Ivan (u lipnju) kada se na trsovima zameće grožđe, pa sv. Mihovil (u rujnu) kada se grožđe bere i priprema mošt i na koncu sv. Martin kada taj mošt dozrijeva i postaje mlado vino.
A povijest kaže da je sv. Martin rođen u Panoniji u IV. stoljeću za vrijeme cara Konstantina Velikoga. Još kao dijete obratio se na kršćanstvo i od kuće odbjegao u samostan. Otac mu je bio vojnički tribun i na njegov je zahtjev Martin stupio u carsko konjaništvo i ostao u službi u tadašnjoj Francuskoj.
Priča kaže da je jednog zimskog dana u Amiensu Martin naišavši na promrzlog prosjaka, odjevenoga u prnje i prozebla od studeni, skinuo svoj plašt, rasjekao ga na pola i polovicu dao siromahu. Te mu se noći u snu ukazao Isus i rekao – “ono što si učinio siromahu, meni si učinio”. Martin je tada napustio vojsku i posvetio se redovništvu. U 4. stoljeću pokrštavao je po Panoniji, Dalmaciji, Italiji i Galiji, a 372. postao je biskupom Toursa. Prvi je službeno proglašeni svetac koji nije umro mučeničkom smrću.
Kult svetog Martina u srednjem se vijeku proširio iz Francuske u srednju Europu i stigao u Hrvatsku, gdje su mnoge crkve po njemu dobile ime.
Martinje će se posebno “radno i veselo” proslaviti u Zagrebačkoj županiji, gdje se tradicijom i bogatstvom programa ističe Dugo Selo, čiji je sveti Martin zaštitnik, zatim Samobor u kojem će se istodobno održati i kestenijada,
Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica u kojoj će se istodobno održati i tradicionalni gastronomski festival 8. Gastro Turopolja i 10. Izložba Dani jabuka i Jastrebarskogdje se blagdan sv. Martina osim na središnjem gradskom trgu uz bogat program, slavi i na većini obiteljskih gospodarstava Plešivičke vinske ceste. U Koprivničko-križevačkoj županiji mošt će se krstiti u Križevcima i Kalniku, a u Međimurskoj na Vinskoj cesti Štrigova. Mlado vino krstit će se i u brojnim drugim mjestima i gradovima sjeverozapadne Hrvatske, a da tu tradiciju poštuju i u drugim krajevima Hrvatske dokazat će Istrijani u Taru, Vrsaru, Momjanu i Sv. Martinu!
]]>